Fęrsluflokkur: Menntun og skóli

Stolnar skrautfjašrir Loga Einarssonar lyfta honum ekki hįtt

Makalaust aš hlusta į formann Samfylkingar guma af "um­burš­arlyndi og mannśš" ķ Sjón­varpi eftir aš dęmt hafši veriš um at­hęfi hans og félaga hans ķ bęjar­stjórn Akur­eyrar vegna ólög­mętrar upp­sagnar žeirra į kenn­ar­anum Snorra Ósk­ars­syni. Žrķvegis var śrskuršaš um aš uppsögnin stęšist ekki lög: ķ menntamįlarįšuneytinu, ķ Hérašsdómi Noršurlands eystra og ķ Hęstarétti Ķslands, og samt hefur bęjar­stjórnin allan tķmann žverskallazt viš aš fara eftir dómnum og veita Snorra į nż kennslustöšu sķna viš Brekkuskóla į Akureyri. Ennfremur hefur hann engar bętur fengiš vegna atvinnu­missis sķns og hefur žó haft fyrir fjölskyldu aš sjį. Hefur hann žvķ neyšzt til aš höfša mįl į nż til aš krefja bęjarstjórn um bętur.

Og žarna var Logi Mįr Einarsson einn innsti koppur ķ bśri ķ hópi Samfylkingarmanna ķ bęjarstjórninni og mętti sjįlfur į skólastofuna žegar Snorra var skyndilega tilkynnt um uppsögn hans, frammi fyrir nemendum hans, og sżnir žetta óbilgirni žeirra sem aš žessu stóšu og vanviršu ķ tillitsleysi žeirra. Var Snorri žó vinsęll mešal nemenda sinna og hefur ekkert žaš gert ķ kennslustarfi sķnu sem veršskuldi jafnvel minnstu višvörun, hvaš žį vķtur og sķzt alls fyrirvaralausa uppsögn!

Af žessu mį rįša, hversu marktękur Logi Einarsson er ķ innfjįlgum yfirlżsingum sķnum um göfugt lundarfar hans og hans manna. Eša er framkoma hans ķ ofangreindu mįli til marks um "umburšarlyndi" hans og "mannśš" gagnvart starfsmanni bęjarins og fjölskyldu hans? Eiga landsmenn kannski von į žvķ, aš Logi žessi komist ķ rįšherrastól og geti žį fariš aš beita žessu Berufsverbot gegn rķkisstarfsmönnum, bótalaust, ef og žegar honum mislķkar viš skošanir žeirra tjįšar utan vinnutķma og vinnustašar?

Aš žessu frįtöldu er Logi Mįr einn helzti óvinur ófęddra barna į Alžingi og sżnir žar įtakanlegan skort į mannśš, sbr. greinina  Verša gįlaus orš formanns Samfylkingarinnar til aš fjölga fóstureyšingum?

 

Jón Valur Jensson.


mbl.is „Förum brött inn ķ barįttuna“
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Kristnifręšikennsla en ekki ašeins trśarbragšakennsla ętti aš vera kennd ķ grunnskólum landsins

Grunnskólarnir eru aš hefja göngu sķna. Yngstu nem­end­urn­ir, eldri börnin og ung­ling­arnir hafa žegar sótt žį um nokkurt skeiš. Viš hin eldri stöndum hjį sem įhorfendur og viršum fyrir okkur žennan mikla skara ķslenskrar ęsku.

Veršur okkur žį ósjįlfrįtt ljóst, aš viš erum allt annaš og meira en ašeins įhorfendur. Viš erum mešįbyrg. Framtķš žeirra veltur aš verulegu leyti į okkur. Žaš er skylda okkar aš bśa žau sem best undir framtķšina, og sį undirbśningur fer į okkar dögum aš verulegu leyti fram ķ skólunum. Žess vegna hljótum viš aš spyrja, hvort sį undirbśningur sé svo góšur sem skyldi. Fį žau žar žaš veganesti, sem best og lengst mun endast žeim į langri leiš? Um žessi atriši er sķfellt mikiš rętt og ritaš, en eitt viršist mér aš oft sé žagaš um. Į ég žar viš gildi kristindómsins fyrir uppvaxandi ęskulżš og stöšu kristinfręšinnar ķ grunnskólunum. Žaš er vitaš mįl, aš sś nįmsgrein, sem um langan aldur var hyrningarsteinn fręšslukerfisins hérlendis sem annars stašar į Noršurlöndum, sé ķ vissri kreppu eša hornreka ķ mörgum grunnskólum. Hefur kristnifręšikennsla veriš lįtin vķkja fyrir trśarbragšafręši žar sem kristin trś er kynnt lķtillega įsamt öšrum trśarbrögšum.

Eitt sinn var kristin kirkja brautryšjandi į sviši almenningsmenntunar og fręšslumįla yfirleitt.

Sś var tķšin aš kristin kirkja setti svip į skólana einnig hjį okkur, og er ekki svo żkja langt sķšan.

Nś er öldin önnur. Breytt žjóšskipulag hefur vķša komiš róti į samfélagiš. Kirkjan hefur af žeim sökum misst mikiš af žvķ įhrifavaldi, sem hśn hafši įšur fyrr. Žess vegna eru žeir nś of margir, sem gleymt hafa gildi kristilegs uppeldis bęši fyrir einstaklingana og žjóšina ķ heild. Fleira kemur žar lķka til. Nįmskröfurnar aukast frį įri til įrs. Undirbśningurinn undir lķf og starf ķ nśtķmažjóšfélagi veršur sķfellt meiri og erfišari og samkeppnin haršari, žegar śt ķ lķfiš er komiš. Og svo hefur hin aldna grundvallarkennslugrein, sem eitt sinn var talin jafn mikilvęg og móšurmįlskennslan, oršiš aš vķkja.

En er žaš til góšs aš börnin eyši meiri tķma ķ aš lęra aš tala vel ensku og dönsku ķ staš žess aš eyša dżrmętum tķma ķ aš lesa um Pétur og Pįl og samtķš žeirra? Žessu veršur best svaraš meš žvķ aš benda į forsendur kristinfręšikennslunnar og tilgang hennar.

Fyrsta og veigamesta forsenda kristinfręšikennslunnar er sś, aš žjóš okkar vill enn vera kristin žjóš, en til žess žarf ęskan hverju sinni aš fręšast um höfušatriši kristindómsins og mótast af bošskap hans. Fįi hśn ekki tękifęri til žess, afkristnast hśn meš einni kynslóš. Žess vegna byggist kristinfręšikennslan einnig į skżlausu boši Drottins sjįlfs: "Fariš žvķ og gjöriš allar žjóšir aš lęrisveinum, skķriš žį ķ nafni föšur, sonar og heilags anda, og kenniš žeim aš halda allt žaš, sem ég hef bošiš yšur." Matteusargušspjall 28,19-20a.

Hin forsendan er sś, aš hér er enn žjóškirkja eša rķkiskirkja. Mešan viš kjósum aš halda žvķ skipulagi, veršur hiš opinbera aš įbyrgjast kristilegt uppeldi ęskunnar. Ķ žvķ kemur sérstaša kristinfręšikennslunnar aftur ķ ljós. Ef breytt yrši um kirkjuskipulag hér, svo aš hér yrši frķkirkja og ekki žjóškirkja, hyrfi skylda skólanna į žessu sviši. Žį yrši kristinfręšikennsla ķ opinberum skólum blįtt įfram hlutleysisbrot. Slķkt yrši aldrei heimfęrt upp į söguna eša dönskuna.

Žaš eru margir sem enn telja kristinfręšina meš žvķ mikilvęgasta, ef ekki žaš mikilvęgasta, sem börnum okkar ętti aš vera kennt. Žetta fólk er sannfęrt um, aš mįttur kristindómsins til žess aš móta persónuleika mannsins sé enn óbreyttur. Vandamįl lķfs og dauša verša aldrei leyst meš stęršfręšilegum śtreikningi. Ekki verša menn heldur betri viš žaš eitt aš lęra erlend tungumįl. Og žaš munu vissulega vera margir foreldrarnir, sem nś eiga börn ķ grunnskólum, sem myndu óska žess aš skólarnir legšu ekki einhliša įherslu į aš auka žekkingarforša nemendanna, heldur leitušust viš aš móta žį og gera žį aš sjįlfstęšum og sišferšilega fullžroska borgurum. Ķ žeirra augum er kristinfręšikennslan ekki aukanįmsgrein. Hśn er höfuš-nįmsgreinin, hornsteinn kennslunnar.

Viš gerš žessa pistils studdist undirritašur aš nokkru leyti viš grein śr Morgunblašinu 8. október 1963, bls. 10, eftir Felix Ólafsson trśboša.
http://timarit.is/view_page_init.jsp?pageId=1353379

Steindór Sigursteinsson.


Birting dómsśrskuršar Hérašs­dóms Reykja­vķkur: Jón Valur Jensson sżkn allra sakargifta

Kominn er į dómstólavefinn śrskuršur Hérašs­dóms Reykja­vķkur ķ mįlinu gegn JVJ vegna umręšu voriš 2015 um hin­seg­in­fręšslu ķ Hafnar­firši. Dóm­urinn fer hér į eftir.*

 

            Įriš 2017, mįnu­daginn 24. aprķl, er į dómžingi Hérašs­dóms Reykjavķkur, sem hįš er ķ Dómhśsinu viš Lękjartorg af Gušjóni St. Marteinssyni hérašsdómara, kvešinn upp dómur ķ mįlinu nr. S-840/2016: Įkęru­valdiš gegn A en mįliš var dómtekiš 27. f.m.

            Mįliš er höfšaš meš įkęru lögreglu­stjórans į höfuš­borgar­svęšinu, dagsettri 8. nóvember 2016, į hendur:

 

                        ,,A, kt. 000000-0000,

                          [...]

 

fyrir haturs­oršręšu, meš žvķ aš hafa į įrinu 2015 skrifaš og birt eftirfarandi ummęli į opinni vefdagbók­arsķšu sinni X;

 

föstudaginn 17. aprķl:

„Žį er žar enginn rökstušningur fyrir žvķ, aš troša žurfi žessari meintu fręšslu upp į ca. 44 sinnum fleiri börn heldur en žau, sem žar eru (ķ mesta lagi) samkynhneigš […]“

 

„Eša veršur „fulltrśum Samtakanna 78“ treyst til žess aš fara ķ bekkina til aš leita uppi og „uppręta hatursfulla oršręšu gegn hinsegin einstaklingum“? Og eiga žeir, žessir fulltrśar, aš fį valdiš til aš skilgreina sum višhorf sem „hatursfulla oršręšu?“ Er žaš t.d. „hatursfull“ oršręša aš nefna žaš, sem kom žó fram ķ fréttum Rśv 9. sept. 2010, aš „žaš sé 200 sinnum lķklegra aš žeir [samkynhneigšir karlmenn] smitist [af HIV-veirunni] en annaš fólk“ ķ Frakklandi, sjį nįnar http://www.kirkju.net/index.php/2010/09/09/200-sinnum-liklegri-til-ae-fa-ae-aids-en-gagnkynhneigeir?blog=10. Verša slķkar upplżsingar kannski aldrei hafšar inni ķ žeirri meintu „fręšslu“ sem fulltrśum Samtakanna 78 veršur fališ aš troša ķ hafnfirzk börn? […]“

 

„Ekkert er ķ greinargeršinni reynt aš rökstyšja žaš, af hverju eša hvernig žau ętla aš taka į žvķ, aš „gagnkynhneigšarhyggja og gagnkynhneigš višmiš eru ómešvituš innbyggš ķ menningu skólanna.“ Veršur žaš t.d. gert meš žvķ aš fjarlęgja eša gera lķtiš śr bókatextum žar sem venjulegt fjölskyldulķf ber į góma og troša ķ stašinn inn einhverri blöndu af mismunandi fjölskylduformum, t.d. sam- og tvķkynhneigšra?“

 

Mįnudaginn 20. aprķl:

„Jósef, er žaš, aš sumum lķši illa ķ tengslum viš kynhneigš sķna, einhver įstęša til žess aš fulltrśum samtaka žeirra, sem hafa žį kynhneigš, verši gefiš vķštękt leyfi til aš herja į hugi barna allt frį sex įra aldri og upp śr? – og ekki ašeins leyfi til žess, heldur verši gagnkynhneigšu fólk ķ Hafnarfirši (sem er trślega einhvers stašar nįlęgt 44 sinnum fleira heldur en samkynhneigt fólk žar) gert aš standa fjįrhagslega undir žvķ aš borga žessum ófaglęršu, rammhlutdręgu starfsmönnum Samtakanna 78 fyrir aš annast heilažvottinn į börnum žessa gagnkynhneigša fólks?“

 

Žrišjudaginn 21. aprķl:

„Veršur tilgangur hinnar meintu fręšslu aš gera börn jįkvęš gagnvart samkynhneigš, tvķkynhneigš og trans-hneigš? (Varaform. Samtakanna 78 talar įberandi jįkvętt um öll žau fyrirbęri ķ mbl.is-vištalinu.) Veršur žį allt gert til aš enginn skuggi geti falliš į nokkuš af žessu, t.d. meš upplżsingum sem benda til heilsufarshęttu af endažarmsmökum (hvort heldur karls og karls eša karls og konu)? Veršur žį kappkostaš aš snišganga t.d. višvaranir fyrrv. landlęknis Bandarķkjanna gegn slķkum mökum? […]“

 

„Gęti svo fariš, aš s.k. rįšgjafar frį Samtökunum 78 fęru įn vitneskju foreldra aš „leišbeina“ börnum, sem halda aš žau séu fędd ķ röngu kyni, um aš leita til heilbrigšiskerfisins um „śrlausn“ žeirra mįla, fyrst a.m.k. til gešlęknis, jafnvel įšur en foreldrar fengju aš vita žetta (enda žótt žótt ašgeršir fęru ekki fram įn vitneskju žeirra og endalegs samžykkis)? Hér er spurt spurninga, sem eru ekki śt ķ loftiš, žvķ aš žetta er nś žegar fariš aš gerast, aš jafnvel tiltölulega ungt fólk stefnir śt į žessa ašgerša-braut og hefur gengiš žį leiš til enda. Og kostnašurinn viš hvert slķkt tilfelli var 30-40 milljónir króna fyrir nokkrum įrum. […]“

 

„Žér „finnst žaš bara einhvern veginn svo augljóst“ aš grunnskólarnir žurfi ekki aš kynna fyrirhugašar breytingar į skólastarfi ķ ašdraganda sveitastjórnarkosninga, en žetta er ekkert venjulegt mįl, hér er um byltingarkennda nżjung aš ręša og gróft inngrip ķ mótun barna og unglinga, ólķkt flestu ķ nįmsskrįnni. Veršur žaš aš skapi foreldra? Eitt er vķst: Žaš veršur aš skapi Samtakanna 78! – samtaka sem hafa veriš į rķkis- og borgarspenum ķ mörg įr og ętla sér nś aš senda atvinnuliš ķ skólana (borgaš af Hafnarfjaršarbę – og bśizt viš fleirum bęjarfélögum ķ hópinn!!) til aš hafa įhrif į uppeldi og žankagang barna gagnkynhneigšra foreldra […]“

 

„Og hér ķ svari žķnu kom fyrir orš, „kynleišrétting“, sem ég hygg einmitt myndu verša notaš ķ žessari hinseginfręšslu Samtakanna 78. Meš sjįlfu žvķ orši er ķ raun veriš aš taka žį afstöšu, aš sumir séu į ytra borši ekki ķ žvķ kyni, sem žeir tilheyra eigindarlega. En žetta getur ekki stašizt žegar athuguš eru tilfelli einstaklinga, sem fęddust annašhvort meybörn eša sveinbörn, svo aš allir sįu, ljósmęšur, lęknar, foreldrar, og allir vissu af žvķ kyni, og uxu upp sem einstaklingar, sem sķšar ęxlušu kyn sitt meš ašila af gagnstęšu kyni. Sį, sem eitt sinn hefur veriš fašir, getur ekki ķ nįttśrlegu ešli sķnu veriš kona, séršu žaš ekki? Eša getur barn įtt tvęr lķfmęšur og engan lķfföšur? Og séršu ekki, aš žessi ranga oršsnotkun, sem jafnvel Alžingi lét sér sęma aš taka upp, žvert gegn öllum vķsindum, yrši einmitt e.k. lóš į vogarskįlarnar til aš auka įróšursvęgiš meš kynbreytingar-valkostinum? Og er žetta ešlilegur partur af „fręšslu“ blessašra barnanna okkar? […]“

 

„Hitt er mér sannarlega įhyggjuefni, aš żmislegt bendir til, aš sjśkdómar geti aukizt ķ tengslum viš samkynhneigš og ekki sķzt tvķkynhneigš, sem boriš getur śt HIV-smit śr einum hópi ķ allt annan og nįlęgt 44 sinnum stęrri, ž.e. mešal gagnkynhneigšra. Žaš er sömuleišis įhyggjuefni, aš svo fastleitnir eru sumir samkynhneigšir į meint réttindi sķn, aš žeir telja aš mešal žeirra sé „rétturinn til aš gefa blóš“ – ž.e. aš samkynhneigšur karlmašur eigi einhvern tiltekinn rétt į aš gefa gagnkynhneigšri persónu blóš. En gegn žessu standa lęknar vķša um lönd og einnig hér, sem og Blóšbankinn, skiljanlega. Samkynhneigšir karlar hafa engan rétt til aš stofna heilsu annarra ķ hęttu, og žessi mįl (ž.m.t. bann gegn blóšgjöf sprautuneytenda, vęndiskvenna og jafnvel ķ vissum tilvikum tattóverašra) eru öruggast falin faglegum heilbrigšisyfirvöldum, EKKI pólitķskum fulltrśum framkvęmdavaldsins né skeikulum, įhrifagjörnum alžingismönnum […]“

 

“Fręšsla um fjölbreytileika mannsins“ į ekki aš vera į hendi žeirra, sem hafa sķna einhęfu, žröngu og skekktu sżn į kynferšismįl. Samtökin 78 eru hagsmunasamtök, ekki hlutlęgt og hlutlaust fręšasamfélag. Fulltrśar žessa samtaka hafa ekkert meš žaš aš gera aš móta hugarfar barna, sem žeir eiga ekki […]“

 

„Žeir nota ašferš lymskulegs laumuspils meš žvķ aš herja į unga jafnašarmenn ķ Hafnarfirši sem sķšan senda 19 įra stelpu śr sķnum hópi til aš herja į bęjarstjórnina meš smį-greinargerš (mjög sennilega frį įróšursmönnum Samtakanna 78) til aš vinna bęjarfulltrśa į sitt band, įn umbošs žeirra frį kjósendum ķ svo alvarlegu mįli og įn alls samrįšs viš foreldra. Žetta minnir į baktjaldamakk frį verstu įrum Fjórflokksins“

 

sem fólu ķ sér hįš, rógburš og smįnun į opinberum vettvangi ķ garš ótiltekins hóps manna hér į landi vegna kynhneigšar og kynvitundar žeirra.

 

Telst žetta varša viš 233. gr. a. almennra hegningarlaga nr. 19/1940.

 

Žess er krafist aš įkęrši verši dęmdur til refsingar og greišslu alls sakarkostnašar.“

 

            Verjandi įkęrša krefst sżknu og aš allur sakarkostnašur, žar meš talin mįlsvarnarlaun samkvęmt tķmaskżrslu, verši greiddur į rķkissjóš.

 

            Meš bréfi, dagsettu 26. aprķl 2015, var lögš fram kęra fyrir hönd Samtakanna 78 - félags hinsegin fólks į Ķslandi, į hendur įkęrša vegna hįttseminnar sem ķ įkęru greinir.

            Meš bréfi lögreglustjórans į höfušborgarsvęšinu, dagsettu 8. september 2015, var kęrunni vķsaš frį embęttinu žar sem ekki žótti grundvöllur til aš hefja rannsókn į hinum meintu brotum. Var ķ žessu sambandi vķsaš til 4. mgr. 52. gr. laga nr. 88/2008 um mešferš sakamįla.

            Rķkissaksóknara barst hinn 3. nóvember 2015 kęra Samtakanna 78 žar sem krafist var endurskošunar į įkvöršun lögreglustjórans į höfušborgarsvęšinu um aš vķsa kęrunni frį samanber ofangreint. Ķ greinargerš rķkissaksóknara segir aš ķ skżringum lögreglustjóra fyrir įkvöršun sinni segi mešal annar svo „Lögreglu barst kęra ķ mįlinu žann 27. aprķl sl. į hendur A vegna ęrumeišinga og brota gegn frišhelgi einkalķfs, meš žvķ aš hafa rįšist opinberlega meš hįši, rógi og smįnun į hóp ónafngreindra manna vegna kynhneigšar og/eša kynvitundar žeirra, meš nįnar tilgreindum ummęlum sem sjį mį ķ kęru. Er žaš mat lögreglu aš ummęlin falli innan marka tjįningarfrelsis einstaklinga, sem verndaš er meš 73. gr. stjórnarskrį lżšveldisins Ķslands nr. 33/1944, og teljist žvķ ekki refsiverš skv. 233. gr. a almennra hegningarlaga nr. 19/1940. Var žvķ tekin įkvöršun um aš vķsa mįlinu frį į grundvelli 4. mgr. 52. gr. laga nr. 88/2008.“

            Hinn 6. nóvember 2016 felldi rķkissaksóknari śr gildi įkvöršun lögreglustjórans um aš vķsa kęrunni frį og lagši fyrir lögreglustjórann aš taka mįliš til rannsóknar.

            Ķ kęru Samtakanna 78 til lögreglu og sķšar til rķkissaksóknara var brot įkęrša tališ varša viš 233. gr. a almennra hegningarlaga nr. 19/1940.

            Tekin var skżrsla af įkęrša hjį lögreglunni 17. įgśst 2016 og neitaši hann žį aš hafa gerst brotlegur viš lög meš skrifum sķnum.

 

            Nś veršur framburšur įkęrša fyrir dómi rakinn en vitni voru ekki leidd.

            Įkęrši neitar sök. Hann kvaš skrif sķn hafa birst į opinni vefdagbókarsķšu sinni eins og ķ įkęru greinir. Įkęrši kvaš tilefni skrifanna hafa veriš samžykkt bęjarstjórnar Hafnarfjaršar frį 15. aprķl 2015 um hinsegin fręšslu ķ grunnskólum Hafnarfjaršar. Įkęrši kvašst įšur hafa sett į netiš nokkrar greinar um samžykkt bęjarstjórnar Hafnarfjaršar og hafi ummęlin 11 sem ķ įkęru greinir veriš ķ athugasemdum vegna greinanna sem um ręšir en hann hafi ekki veriš kęršur vegna upphaflegu greinarskrifanna sem hann lżsti. Hann hafi hins vegar veriš kęršur fyrir nokkur skrif sem séu vegna oršaskipta sinna viš žį sem komiš höfšu meš athugasemdir į vefsķšuna. Skrifin hafi žannig veriš frjįls umręša um hinsegin fręšsluna ķ tilefni žess sem rakiš var og įkęrši hafi komiš į milli meš svör viš athugasemdum. Įkęrši kvaš skrifin ekki fela ķ sér neina andśš af sinni hįlfu til samkynhneigšra einstaklinga eša nokkuš žess hįttar. Žį kvaš įkęrši hvorki žessi skrif sķn né önnur um samkynhneigša fela ķ sér neitt af žvķ sem lżst er ķ nišurlagi įkęrunnar, žaš er aš žau hafi fališ ķ sér hįš, rógburš og smįnun į opinberum vettvangi ķ garš ótiltekins hóps manna hér į landi vegna kynhneigšar og kynvitundar žeirra og ekki hafi hvarflaš aš sér aš skrifin hefšu žessi įhrif sem lżst var. Hefši svo veriš hefši hann eytt skrifunum. Įkęrši taldi žetta af og frį og skżrši hann žetta nįnar.

            Nišurstaša

            Įkęrši neitar sök. Sannaš er meš framburši įkęrša og öšrum gögnum mįlsins aš įkęrši skrifaši og birti ummęlin sem ķ įkęru greinir į opinni vefbókarsķšu į įrinu 2015.

            Ķ 233. gr. a almennra hegningarlaga segir aš hver sem opinberlega hęšist aš, rógber eša smįnar eša ógnar mannorši eša hópi manna meš ummęlum eša annarskonar tjįningu svo sem meš myndum eša tįknum vegna žjóšernis, litarhįttar, kynžįttar, trśarbragša, kynhneigšar eša kynvitundar eša breišir slķkt śt skuli sęta sektum eša fangelsi allt aš tveimur įrum.

            Žaš aš birta hin tilvitnušu skrif į opinni vefdagbókarsķšu er opinber umfjöllun ķ skilningi 233. gr. a almennra hegningarlaga og eru uppfyllt skilyrši greinarinnar um opinbera umfjöllun.

            Ķ 73. gr. stjórnarskrįrinnar segir aš hver mašur eigi rétt į aš lįta ķ ljós hugsanir sķnar en įbyrgjast verši hann žęr fyrir dómi. Ķ 2. mgr. 73. gr. stjórnarskrįrinnar segir aš tjįningarfrelsi megi ašeins setja skoršur meš lögum ķ žįgu allsherjarreglu eša öryggis rķkisins, til verndar heilsu eša sišgęši manna eša vegna réttinda eša mannoršs annarra enda teljist žęr naušsynlegar og samrżmast lżšręšishefšum. Sambęrilegt įkvęši til verndar tjįningarfrelsinu er aš finna ķ 10. gr. mannréttindasįttmįla Evrópu, sbr. lög nr. 62/1994. Ķ 2. mgr. 10. gr. mannréttindasįttmįlans er fjallaš um takmarkanir į tjįningarfrelsi. Žar segir aš męla verši fyrir um takmarkanir tjįningarfrelsis ķ lögum og žęr žurfi aš vera naušsynlegar ķ lżšręšislegu žjóšfélagi eša vegna žjóšaröryggis, landvarna eša almannaheilla til aš fyrra glundroša eša glępum, til verndar heilsu eša sišgęši manna, mannorši eša réttindum og til žess aš koma ķ veg fyrir uppljóstran trśnašarmįla eša til aš tryggja vald og óhlutdręgni dómstóla.

            Rįša mį af žessu aš mikilsverš mįlefni žarf til aš heimilt sé aš skerša tjįningarfrelsiš og žęr ströngu kröfur renna įsamt öšrum lögskżringarsjónarmišum stošum undir žaš aš tślka beri 233. gr. a  almennra hegningarlaga žröngri lögskżringu.

            Ķ įkęrunni er ekki getiš um žaš hvert var tilefni skrifanna sem įkęrt er vegna en įkęrši lżsti žvķ fyrir dóminum aš skrifin hefšu veriš tilkomin vegna athugasemda sem fram komu ķ frjįlsri umręšu į vefbókarsķšunni ķ tilefni samžykktar bęjarstjórnar Hafnarfjaršar 15. aprķl 2015. Samhengisins vegna og til aš setja žaš sem skrifaš var ķ samhengi er rétt aš lżsa tillögunni sem var tilefni skrifanna. Ķ tillögunni segir mešal annars: „[...].aš fariš verši ķ įtak ķ eflingu hinseginfręšslu og -rįšgjafar ķ gunnskólum Hafnarfjaršar. Hafnarfjaršarbęr leitist viš aš gera samstarfssamning viš Samtökin 78 um žróun nįmsefnis fyrir öll stig grunnskóla, frį 1 til 10 bekkjar og sérfręšingar Samtakanna haldi nįmsskeiš fyrir alla starfsmenn grunnskóla Hafnarfjaršar. Nemendum ķ unglingadeildum grunnskóla verši sömuleišis gert kleift aš sękja einstaklingsrįšgjöf hjį sérfręšingum Samtakanna įn endurgjalds.“

            Įkęrši lżsti tilefni skrifa sinna į vefdagbókarsķšunni og kvašst mešal annars hafa veriš aš svara athugasemdum frį öšrum ķ frjįlsri umręšu į sķšunni.

            Žó aš tjįningarfrelsi megi setja skoršur meš lögum eins og lżst er ķ 2. mgr. 73. gr. stjórnarskrįrinnar er tjįningarfrelsi opinber umręša og frjįls skošanaskipti ein af undirstöšum lżšręšisžjóšfélags. Opinber umręša um hvaš eina ķ lżšręšisžjóšfélagi hefur išulega ķ för meš sér żmiss konar óžęgindi fyrir einstaklinga og eša hópa fólks. Fólk móšgast, hneykslast, eša reišist, telur į sig hallaš, telur į sér brotiš og svo framvegis. Žetta er óhjįkvęmilegur fylgisfiskur opinberrar umręšu ķ lżšręšisžjóšfélagi. Hin tilvitnušu ummęli samkvęmt įkęru kunna aš vera žessu marki brennd og hafa žessi įhrif en grundvallarrétturinn um tjįningarfrelsi sem tryggšur er ķ 73. gr. stjórnarskrįrinnar og 2. mgr. 10 gr. mannréttindasįttmįla Evrópu tryggir įkęrša réttinn til aš tjį sig eins og hann gerši. Eins og rakiš var ber aš tślka 233. gr. a almennra hegningarlaga žröngt. Meta veršur skrif įkęrša śt frį tilefninu en žau voru ķ raun hluti af žjóšfélagsumręšu um mįlefni žar sem skošanir voru skiptar. Žegar skrifin eru virt meš žessi sjónarmiš sem rakin voru ķ huga og aš tślka ber 233. gr. a almennra hegningarlaga žröngt er žaš mat dómsins aš ekkert ķ skrifunum sé žannig aš virša beri žau sem brot gegn 233. gr. a almennra hegningarlaga.

            Įsetningur er saknęmisskilyrši samkvęmt 233. gr. a almennra hegningarlaga. Žaš er mat dómsins aš gegn eindreginn neitun įkęrša sé ósannaš aš hann hafi haft įsetning til aš hafa žau įhrif meš skrifum sķnum sem tekin eru upp ķ įkęruna eša aš hann hafi mįtt reikna meš žvķ aš žau hefšu žau įhrif sem žar er lżst og ķ nišurlagi įkęrunnar.

            Samkvęmt öllu ofanritušu er žaš mat dómsins aš įkęrši hafi ekki gerst brotlegur viš 233. gr. a almennra hegningarlaga meš skrifum sķnum sem rakin eru ķ įkęru auk žess sem įsetningur įkęrša er ósannašur. Ber samkvęmt žessu aš sżkna įkęrša og dęma aš allur sakarkostnašur greišist śr rķkissjóši žar meš talin 1.475.600 króna mįlsvarnarlaun Péturs Gunnlaugssonar hérašsdómslögmanns aš meštöldum viršisaukaskatti.

            Kjartan Ólafsson ašstošarsaksóknari flutti mįliš fyrir įkęruvaldiš.

            Gušjón St. Marteinsson hérašsdómari kvešur upp dóminn.

 

                                                            Dómsorš:

            Įkęrši, A, er sżknašur af kröfum įkęruvaldsins.

            Allur sakarkostnašur greišist śr rķkissjóši žar meš talin 1.475.600 króna mįlsvarnarlaun Péturs Gunnlaugssonar hérašsdómslögmanns.

 

                                                Gušjón St. Marteinsson

 

------------------------------------------------

* Tekiš skal fram, aš ķ dómsgögnunum var notazt viš villuhlašna (og óleišrétta) uppskrift (embęttis s.k. lögreglufulltrśa hatursoršręšu) af žeim athugasemdum JVJ, sem fylgdu ķ kjölfar umręšu į eftir žremur vefgreinum JVJ hér į Moggabloggi. Hér fyrir ofan hefur hann lagaš žęr stafavillur, sem hjį viškomandi embętti höfšu slęšzt inn ķ uppskrift žess, en hvergi er hér hnikaš neinu til um merkingu orša minna, einungis leišréttar įslįttarvillurnar. Žį skal žess getiš, aš ķ uppskriftinni kom ekki fram ein feitletrun tveggja orša ķ kęršum ummęlum JVJ žrišjudaginn 21. aprķl og heldur ekki skįletrun fjögurra orša ķ 1. kęršu ummęlum hans žann dag, žriggja orša ķ 2. ummęlunum žar fyrir nešan og eins oršs (meš) undir lok 4. kęršu ummęlanna žann sama dag. En žar sem öll kęršu ummęlin eru höfš skįletruš ķ dómsgagninu, eru hér ķ stašinn undirstrikuš žessi įšur skįletrušu orš eša oršasambönd, auk žess aš feitletrunin er höfš į sķnum rétta staš, žvķ aš rétt skal vera rétt!

PS. Ķ dómum birtum į vefnum domstolar.is eru nöfn viškomandi ekki birt, ašeins dómara, sękjenda og verjenda, og hefur žessu ekki veriš breytt hér, en žiš vitiš, lesendur góšir, hver "sakborningurinn" var ķ žessu mįli, ž.e. Jón Valur Jensson, um leiš og ykkur er lķka ljóst, aš žar var um rangar sakargiftir aš ręša.

PPS. Žęr žrjįr vefgreinar, sem athugasemdir JVJ birtust ķ kjölfariš į (og ķ framhaldi af mikilli umręšu žar), voru eftirfarandi:

Žrišjudag 21. aprķl 2015: Gersamlega einhliša "frétt" réttlętir inngrip samkynhneigšra ķ skólagöngu 6-15 įra barna

Misnotkun trśleysingja og vinstri flokka į s.k. mannréttindarįši Reykjavķkur

Śtsendarar Sišmenntar og Van­trśar (félaga meš fęrri mešlimi en örv­hentir eru į land­inu) hafa mis­notaš ašstöšu sķna ķ mann­rétt­inda­rįš­inu til aš aš tryggja, aš sjįlf­boša­lišar Gķdeon-félags­ins fįi EKKI aš gefa skóla­börnum Nżja testa­mentiš (NT)! Žó er kenn­ing Jesś grundvöllur evrópsks og vestręns sišferšis og persónu­mótunar einstak­linga ķ įtt til umburšar­lyndis og nįunga­kęrleika. Ennfremur er gert rįš fyrir žvķ ķ nįms­skrį grunn­skólans ķ kristnum fręšum, aš nem­endurnir hafi ašgang aš NT sem meginheimild.

Gķdeonfélagiš bżšur skólanum upp į žį frķu žjónustu aš śtvega gķfurlegt upplag af žessu heim­ildar­riti, NT, ókeypis, įr eftir įr, en skólinn, ķ höndum vinstri manna, kastar žvķ tękifęri frį sér aš žiggja žetta! Sannar­lega afleišing ofstękis viškom­andi trśleys­ingja og vinstri manna.

Žetta leišir einnig hugann aš žvķ, hvers vegna Sišmenntar- og Vantrśar-fólk žyrpist ķ mann­rétt­inda­rįš?! Eiga slķk rįš aš vera opin fyrir žrżstihópum öšrum fremur? Og hafa žessir minnihluta­hópar sķn įhrif meš žvķ aš setjast aš pólitķskum flokkum, lofa žeim stušningi sķnum og sinna, en nota svo ašstöšuna žar til aš troša sér ķ sem flest rįš og nefndir og til įhrifa vķša? Er žessi aktķvismi žeirra ešlilegur? Er nokkuš lżšręšis­legt viš hann ķ raun, er žetta ekki bara crypto-democracy, fals- og sżndarlżšręši?

PS. Endilega lesiš žessa nżju og miklu mikilvęgari grein mķna:

Rśmlega fimmfalt fleiri andvķgir žvķ en hlynntir aš auka heimildir til fóstureyšinga. Rįšherrar hvor öšrum skelfilegri!

Jón Valur Jensson.

Kristur sagši: "Leyfiš börnunum aš koma til mķn og banniš žeim žaš ekki"

Undanfarna daga og vikur hafa umręšur um kirkjuferšir ķslenskra grunnskólabarna veriš nokkuš įberandi ķ fjölmišlum og į veraldarvefnum. Įrlega eiga vantrśašir foreldrar ķ sömu umręšunni viš skólayfirvöld og snżst umręšan um trśboš į skólatķma. Hafa žessar umręšur skotiš upp kollinum nokkuš oft hin sķšari įr, hvort žaš sé mannréttindabrot aš grunnskólarnir fari meš börnin ķ kirkju.

Vettvangsferšir grunnskóla ķ kirkjur um ašventu hafa tķškast ķ įrarašir enda eru žęr mikilvęgur lišur ķ menntun barna um žęr kristnu menningarhefšir sem samofnar hafa veriš ķslensku žjóšfélagi allt frį žvķ žegar land fyrst byggšist.

Mig langar til žess aš spyrja: Hvernig getur fólk oršiš svo frįhverft kristinni trś aš börnin žeirra megi ekki einu sinni stķga fęti ķ kirkju einu sinni į įri meš skólasystkinum sķnum? Hvaš óttast foreldrar, sem vilja ekki aš börnin žeirra fari ķ kirkju, aš geti gerst? Aš börnin žeirra verši kristin eša fįi įhuga į trśmįlum?

Af hverju geta ekki börn sem ekki koma frį kristnum heimilum fariš meš hinum börnunum ķ kirkju? Er žaš svo skelfileg tilhugsun aš barniš geti oršiš kristiš, aš žaš verši aš koma ķ veg fyrir žaš meš öllum tiltękum rįšum? Žessum heimsóknum ķ kirkjur ķ kringum jólahįtķšina er ašeins ętlaš aš vera skemmtileg upplifun žar sem börnin fį aš skoša kirkjuna, syngja jólalög og kannski aš fį eitthvaš aš borša. Žaš er ekkert veriš aš žrżsta į žau aš taka kristna trś.

Foreldrar sem ekki vilja aš börnin žeirra fari ķ kirkjuheimsóknir į vegum grunnskólanna fyrir jólin segja oft aš skólar eigi ekki aš ala į trś ķ börnum, heldur eigi foreldrar sjįlfir aš taka įbyrgš į trśarlegu uppeldi barna sinna. Ég tel aš ekki séu allir foreldrar fęrir um aš sinna trśarlegu uppeldi barna sinna, m.a. vegna skorts į žekkingu į kristinni trś eša einfaldlega vegna trśleysis. Og hvaš meš žann möguleika aš börn sem ekki alast upp ķ kristinni trś hjį foreldrum sķnum fįi aš kynnast kirkjunni?

Ég held aš žaš veiti sannarlega ekki af žvķ aš börnum séu innręttir góšir sišir ķ skólanum meš kennslu um bošskap kristinnar trśar meš dęmisögum śr biblķunni į skólatķma. En žar mį nefna dęmisöguna um "miskunnsama Samverjann" og söguna śr Gamla testamentinu sem kallast "Salómonsdómurinn" žar sem tvęr konur komu til konungs meš barn sem žęr bįšar sögšust eiga. Žaš er ekki veriš aš fordęma önnur trśarbrögš eša tala nišur til hinna vantrśušu meš slķkum lifandi dęmum, heldur reyna aš kenna börnunum góša siši og višhorf. Į okkar tķmum žar sem börn hafa ašgang aš alls konar ofbeldi og sišleysi į netinu og ķ tölvuleikjum, žegar einelti og ofbeldi er višvarandi vandamįl į mešal grunnskólabarna, žį er žetta mikilvęgara en nokkru sinni įšur.

Innręting į kristinni trś og kennsla ķ Gušsoršinu er jafn mikilvęg og hollar skólamįltķšir eru fyrir börnin. Žaš į ekki aš ašskilja grunnskólana frį žjóškirkjunni eša starfi hennar. Ķ stjórnarskrįnni er męlt fyrir um žjóškirkju. Ķ įkvęšinu felast fjįrhagsleg og menningarleg tengsl rķkis og kirkju. Af žessu leišir aš grunnskólum beri žvķ aš rękta tengslin viš žjóškirkjuna og kristna trś. Samskiptareglur, samdar af sveitarfélögum sem ętlaš er aš skilja į milli skóla og kirkju ķ menningarlegum efnum, eru beinlķnis ķ andstöšu viš stjórnarskrįna. Sveitarfélög eru hluti rķkisins og žeim ber žvķ aš styšja, vernda og rękta samband rķkis og kirkju.

Aš sķšustu finnast mér eiga viš orš frelsarans sem hann sagši žegar lęrisveinarnir vildu aftra fólki frį žvķ aš koma meš börnin til hans: "Leyfiš börnunum aš koma til mķn, varniš žeim žaš eigi, žvķ aš slķkra er Gušs rķki". Markśs 10,14.

Steindór Sigursteinsson.


mbl.is Enginn Įgśstķnus sem stjórnar į Ķslandi
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Hnerrinn ķ Nova Scotia

Dómstóll nokkur ķ Kanada hafši śrskuršaš aš ekki mętti tala um Guš į opinberum vettvangi, en śtskriftarnemar gįtu ekki hugsaš sér aš fį ekki Gušs blessun śt ķ lķfiš og framtķšina, žannig aš žeir fundu sķna eigin leiš framhjį dómsśrskuršinum.

 

Lesiš söguna um hnerrann hér fyrir nešan.

 

Tómas Ibsen

 

 

                                            THE  SNEEZE

               

        

They walked in tandem [ķ einfaldri röš], each of the ninety-two students filing into the already crowded auditorium. With their rich maroon gowns flowing and the traditional caps, they looked almost as grown up as they felt.

Dads swallowed hard  behind broad smiles, and Moms freely brushed away tears.

This class would NOT pray during the commencements, not by choice, but because of a recent court ruling prohibiting  it.

  

  

The principal and  several students were careful to stay within the guidelines allowed by the [court] ruling. They gave inspirational and challenging speeches, but no one mentioned divine guidance and no one asked  for blessings on the graduates or their  families.

The speeches were nice, but they were routine until the final speech received a standing  ovation.

A solitary student walked proudly to the microphone. He stood still and silent for just a moment, and then, it happened.

All 92 students, every single one of them, suddenly SNEEZED  !!!!

The student on stage simply looked at the audience and  said,

"GOD BLESS  YOU"

And he walked off the stage...

     

     

  The audience exploded  into applause. This graduating class had found a  unique way to invoke God“s blessing on their future with or without the court“s approval.

 

Isn't this a wonderful story?

 

GOD BLESS YOU!!!!

 

This is a true story; it  happened at Eastern Shore District High School in Musquodoboit Harbour, Nova  Scotia.

 

WHERE THERE IS A WILL,THERE IS A WAY. OF COURSE, THERE IS ONLY ONE WAY AND HE IS ALSO THE TRUTH AND LIFE (JOHN 14:6).

 

Endurbirt hér frį 23. jśnķ 2013, ķ tilefni įrvissra umręšna fyrir jól ...


Enginn skašast af žvķ aš heyra Gušs orš


Nś eru blessuš jólin aš nįlgast og sį tķmi fer ķ hönd žar sem grunnskólabörn landsins mörg hver heimsękja gušshśs į skólatķma ķ įętlunarferšum skólanna. Hafa žessar kirkju­heimsóknir valdiš óįnęgju sumra foreldra sem segjast sjįlf vilja stjórna andlegu uppeldi barna sinna įn utanaškomandi trśbošs. Saka žau presta landsins um aš troša trś upp į saklaus börnin žar sem óhöršnuš grunnskóla­börn hitta presta įn foreldra sinna.

Sl. nokkur hundruš įr hafa jólin veriš tengd kristinni trś. 
Eiga sumir stušningsmenn trś­leysis, fjölmenningar eša annarra trśarbragša erfitt aš sętta sig viš žetta. Kristiš fólk mį aš žeirra mati ekki verša žess ašnjótandi aš fį aš halda ķ sķna siši og venjur įn afskipta Sišmenntar eša annarra andstęšinga kirkjunnar.


Į hverju įri ķ desember er deilt um hvort börn eigi aš fį aš fara ķ kirkju eša ķ jólatrés­skemmtanir innan skólatķma. Margt fólk sem er į móti žessum kirkjuheimsóknum heldur žó sjįlft upp į jólin, skreytir heimili sķn og gefur hvert öšru gjafir. Žaš skyldi ég ętla aš margir trślausir eigi góšar minningar śr ęsku frį jólum. 

En jólin hafa oft veriš kennd viš börnin.

Finnst mér mikilvęgt aš standa vörš um kristna trś og aš hin kristnu gildi, sem samfélagiš hefur byggst upp į sķšustu žśsund įr, gleymist ekki. Viš megum ekki missa sjónir į stöšu žjóškirkjunnar og annara kristinna safnaša ķ žjóšfélaginu. Žaš er mikilvęgt aš börnin fįi aš kynnast bošskap jólanna. Ég veit ekki til žess aš neinn hafi skašast af žvķ aš fį aš heyra Gušs orš.

Lįtum žennan glešilega og uppbyggjandi siš haldast viš ķ starfi grunnskólana.

Steindór Sigursteinsson.


mbl.is Jólin hįtķš hefša og sęlkera
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Įstandiš ķ henni Reykjavķk

"Leikskólar Reykjavķkur bśa svo illa aš žeir geta ekki einu sinni séš börnunum fyrir almennilegum mat. Dagur B. Eggertsson, borgarstjóri og lęknir, sęttir sig viš aš leikskólabörn ķ hans umdęmi fįi ekki almennilega nęringu į mešan borgin eyšir fé ķ aš mjókka Grensįsveg fyrir hjólreišamenn, til dęmis. Žetta er allt spurning um forgangsröš og staša grunnskólanna og leikskólanna ķ žeirri röš er ķ engu samręmi viš vilja fólksins ķ borginni."

Kįri Stefįnsson, ķ grein ķ Fréttablašinu ķ gęr.


Not to be forgotten! A reminder of one of our education ministers

Jón Arason, Bishop of Hólar, brought the first printing-press to Iceland around the year 1530. By the turn of the next century the Icelanders had acquired many printed books including law-books, hymn-books and a translation of the Bible. The Norwegians did not acquire a printing-press until 1643, and the Bible was not translated into Norwegian until the middle of the nineteenth century. The printing-presses in Iceland were primarily used in the service of the Church. For this reason, the farmers continued to copy the ancient writings, which were in circulation alongside the printed books.

Gylfi Ž. Gķslason: The Challenge of Being an Icelander, Reykjavķk 1990: Almenna bókafélagiš, p. 46. 

Dr. Gylfi Ž. Gķslason (1917-2004) taught at the University of Iceland from 1941 to 1956, and from 1972 to 1987, holding the chair of economics from 1946. He was a member of Parliament from 1946 to 1978, minister of education and industry from 1956 to 1958, and of education and trade from 1958 to 1971, being also the leader of the Social Democratic Party from 1968 to 1974. In his leisure time he played the piano and was a composer of melodic songs which have gained much acclaim. His doctoral thesis was published in Frankfurt am Main in 1954. He was married and the father of three sons who became prominent in the country“s academic and political sphere.


Snorri Óskarsson sękir um stöšu grunnskólakennara į nż

Śtvarp Saga er lķfleg śtvarpsstöš meš skošanakannanir į vef sķnum, en į honum eru lķka sagšar FRÉTTIR, oft athyglisveršar. Hér sem oftar į Jóhann Kristjįnsson eina slķka, frétt af kennara sem Akureyrarbęr braut į, ž.e.a.s. pólitķskir varšmenn félagspólitķsks rétttrśnašar. Allt upp ķ Hęstarétt hefur veriš stašfest, aš žeir fóru žar fram meš fulkomlega ólögmętum hętti, žegar žeir sviptu fjölskyldu Snorra fyrirvinnu sinni įn nokkurra saka af hans hįlfu.

En hér į eftir fer fréttin hans Jóhanns, og hęgt er ķ framhaldi aš hlusta į Snorra sjįlfan ķ fróšlegu vištali žar ķ morgunžętti hans og Markśsar Žórhallssonar ķ morgun. Taka mį fram, aš viš ķ Kristnum stjórn­mįla­samtökum bśum svo vel aš eiga Snorra sem einn af okkar traustu félagsmönnum. Žeim, sem hafa įhuga į ašild aš samtök­unum eša aš męta į kynningarfund, er velkomiš aš hafa samband viš okkur. -JVJ.

Snorri sękir um stöšu grunnskólakennara į nż

 

Snorri Óskarsson fyrrverandi grunnskólakennari viš Brekkuskóla ętlar aš sękja į nż um stöšu grunnskólakennara viš skólann. Eins og kunnugt er var Snorra sagt upp störfum eftir aš upp komu deilur um bloggfęrslu žar sem Snorri vitnaši ķ orš biblķunnar um samkynhneigš, en mįliš endaši eins og fręgt er fyrir dómstólum žar sem uppsögn Snorra var dęmd ólögmęt. Ķ ljósi nišurstöšunnar hefur Snorri sem var gestur Markśsar Žórhallssonar og Jóhanns Kristjįnssonar ķ morgunśtvarpinu ķ morgun įkvešiš aš sękja um stöšuna į nż en Snorri var spuršur ķ žęttinum hvort hann hygšist leita til dóm­stóla į nż ef honum veršur neitaš um stöšuna "Jį žaš gęti veriš en ég veit ekki enn hvernig žetta allt saman fer," segir Snorri.

Smelltu hér til žess aš hlusta į žįttinn


Nęsta sķša »

Um bloggiš

Kristinn þjóðarflokk !

Höfundur

Kristin stjórnmálasamtök
Kristin stjórnmálasamtök

Athugasemdir birtast ekki sjálfkrafa né strax og eru því aðeins samþykktar að þær fari ekki langt út fyrir efni blogggreinar, séu orðaðar kurteislega og feli ekki í sér árás á kristna trú og söfnuði né heldur lögbrot eða grófar persónuárásir eða hæpnar fullyrðingar án nafnbirtingar. Áskiljum okkur rétt til að útiloka menn kunna að árásum á kristindóm og kirkju. Og skrifið undir fullu nafni! - Skoðið eftirfarandi neðar í þessum dálki: TENGLAR – Yfirlit fyrri greina. For info. in English on this CHRISTIAN POLITICAL MOVEMENT, see HERE.

Bloggvinir

Okt. 2017
S M Ž M F F L
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31        

Nżjustu myndir

  • 11282531 1589495121310922 376275531 o
  • jesus kristur 1301705
  • 13wochen
  • 19d7v3r18h3r1
  • GRHI20UO
  • Pasted Graphic
  • Jón Valur Jensson, maí 2016
  • Steindór Sigursteinsson
  • 1184796 230094733815535 1832625948 n
  • In my office 004

Heimsóknir

Flettingar

  • Ķ dag (17.10.): 140
  • Sl. sólarhring: 173
  • Sl. viku: 1420
  • Frį upphafi: 390633

Annaš

  • Innlit ķ dag: 132
  • Innlit sl. viku: 1248
  • Gestir ķ dag: 130
  • IP-tölur ķ dag: 128

Uppfęrt į 3 mķn. fresti.
Skżringar

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband